ĐURĐEVAK I JAGORČEVINA JAČAJU SRCE, a u narodnoj medicini koriste se i za liječenje niza drugih oboljenja

Za đurđevak (Convallaria majalis) kažu da je istinski cvijet proljeća.

[AdsWithin]Buketići cvijeta sa mirisom opojne zavodljivosti u drevnim vremenima darovani su na praznik koji se obilježavao prvog maja. Iz tog vremena ostala je i krilatica da “mladost računa godine po đurđevku, a starost po zimama”.

Zbog specifičnog mirisa proizvođači parfema uzimaju cvijet đurđevka kada god požele da kreiraju zavodljivu, intrigantno aristokratsku mirisnu kombinaciju, jer sugeriše da onaj ko nosi ovakav parfem zna na pravi način da kanališe svoju privlačnost. Za Francuze cvijet đurđevka je, između ostalog, i simbol šarma i srećno zaljubljenih.

Sa druge strane, đurđevak nije zanimljiv samo po svom mirisu i vizuelnom izgledu, već i po ljekovitosti, koja je otkrivena još u 12. vijeku. Zahvaljujući sadržaju kardiotoničnih heterozida, đurđevak jača srčani mišić i pomaže kod angine pektoris. Međutim, upkos djelotvornosti, đurđevak ne smije da se koristi bez dobre stručne preporuke. Opreznost je potrebna jer cvijet sadrži sastojke izuzetne snage, pa ukoliko se nađe u rukama nestručnih osoba može da dovede i do trovanja.

Osim za liječenje srčanih bolesti, regulisanja rada srca kao i njegovo jačanje, đurđevak povoljno djeluje na krvne sudove i pospješuje izbacivanje tečnosti iz organizma. Za što bolje liječenje srčanih tegoba kombinuje se sa tinkturom valerijane.

Za lijek se bere cvijet dužine do jednog centimetra i list dužine između dva do tri centimetra. Svježa biljka je ljekovitija, postojanija i jače djeluje, a zahvaljujući glikozidima i alkaloidima koje sadrži, savremena farmaceutska industrija proizvodi veliki broj preparata na bazi đurđevka u kojima se koristi cijela biljka, odnosno i cvjetovi i lišće i korjen.

S obzirom na to da je cijela biljka ljekovita, u Njemačkoj je alternativni vid liječenja sa đurđevkom veoma razvijen. Od svih, najpopularnija je voda “Hartman protiv paralize” (Aquaapcplectica Hartmani), za koju se sakupljaju cvjetovi poslije zalaska sunca, suše, a onda se od njih spravlja čaj. U Engleskoj se cvjetna voda đurđevka zove “Zlatna voda” (Aquaaurea), a tradicionalno se koristi za liječenje živaca, protiv glavobolje, ali i kao preventivno sredstvo kod zaraznih bolesti i epidemija. Cvijet se koristi kod bolesti srca, epilepsije, moždanog udara.

Zbog otrovnih sastojaka glikozida i alkaloida, branje đurđevka ne preporučuje se trudnicama i djeci, a ukoliko dođu u kontakt sa biljkom, obavezno treba da operu ruke. Znaci trovanja su gađenje, povraćanje praćeno jakim bolovima, dijareja, nesvjestica, jaka glavobolja, zujanje u ušima, poremećaj vida, raširene zjenice, snažno znojenje i sve usporeniji rad srca. U takvim okolnostima treba hitno tražiti pomoć ljekara.

JAGORČEVINA

Na latinskom se zove Primula officinallis ili Primula veris, a u narodu je poznata i kao jaglika, jagorčika, kunjavac, jaglac, galčina. Jagorčevina je ime primula dobila od riječi primus što znači prvi, jer se pojavljuje čim prestane zima, a cvjeta u aprilu i maju. Kada se potpuno oforme, cvjetovi se sakupljaju, a prilikom branja treba ih pažljivo odlagati u korpe i sušiti u tankom sloju na hartiji, u tamnim i provjetrenim prostorijama. Cvjetovi treba dobro da se osuše da se ne bi uhvatile plesni. Posle sušenja biljka se čuva u vrećicama, daleko od svjetlosti i vlage.

Osim cvjetova sakuplja se i korjenje jagorčevine, najbolje u septembru i oktobru, prije nego što biljka sasvim uvene. Za razliku od cvjetova, korjen mora da se suši brzo, bilo na suncu ili u dobro provjetrenim prostorijama. Korjenje je upotrebljivo kada ima žućkastobijelu boju, karakterističan miris i kada nije pomješano sa ostacima stabla.

Zahvaljujući sastojcima koje posjeduje, jagorčevina je veoma ljekovita. U sebi sadrži saponozide, triterpene, flavonoide, a naročito vitamin C. Pomaže prilikom iskašljavanja i izbacivanja sluzi iz grudnog koša, koristi se kao emetik za izazivanje povraćanja, kao sekretolitik u zaustavljanju izlučivanja sluzi i kao sedativ sa umirujućim djelovanjem protiv bolova. Zato se jagorčevina preporučuje kod bronhitisa, kod upale pluća, nervnih oboljenja, nesanice, ali i kod reumatskih i srčanih oboljenja. Pročišćava krv i iz organizma eliminiše uzročnike reume i kostobolje. Osobe koje imaju sklonost ka oboljenjima mišića i ligamenata treba svakodnevno da piju jednu do dvije šolje čaja od jagorčevine, tvrde narodni ljekari.

ČAJ ZA NESANICU, MIGRENU, BUBREŽNI KAMENAC…

Vrlo efikasan lijek za nesanicu je mješavina čaja od 50 grama jagorčevine, 25 grama lavande, 10 grama kantariona, 15 grama hmelja i 5 grama korjena valerijane. Na punu kašičicu ove biljne mješavine treba sipati četvrt litra vrele vode i ostaviti da odstoji tri minuta. Odmah potom čaj treba procjediti i piti dok je veoma vruć, gutljaj po gutljaj prije spavanja. Može da se zasladi sa malo meda. Ovako spravljen čaj preporučuje se i kod migrene, izbacivanja bubrežnog kamenca, srčanih oboljenja, a posebno kod ishemične kardiomiopatije gdje postoji loša snabdjevenost srca kiseonikom.

(Doznajemo.com/prirodni-lijek.blogspot.com)