OZBILJNO UPOZORENJE STRUČNJAKA: Himalajska sol može vam ozbiljno ugroziti zdravlje
Potrošači su iz dana u dan sve više osviješteni po pitanju kvalitetne prehrane i nastoje birati tzv. zdrave namirnice, no na tom putu, uglavnom zbog neupućenosti, čine i pogreške.
Zbog fame o štetnosti tzv. kuhinjske soli, hrvatski su kupci posljednjih nekoliko godina počeli posezati za posebnim vrstama soli koje su, navodno, zdravije. Riječ je o himalajskoj soli, cvijetu soli, crnoj soli i ostalim vrstama soli. Problem je, međutim, što većina konzumenata ne zna da one uopće ne sadrže jod, a deficit joda u organizmu može izazvati kobne posljedice za zdravlje, piše Slobodna Dalmacija.
Do spomenutog se saznanja došlo nakon provedenog istraživanja na tisuću građana starijih od 15 godina koje je provela Hrvatska agencija za hranu (HAH). Njime se pokazalo da 11,2 posto stanovnika RH konzumira posebne vrste soli, od kojih trećina svakodnevno. Čak 70 posto konzumenata su žene, od kojih najveći broj pripada dobnoj skupini od 25 godina do 34 godine. Budući da su te žene u fertilnoj dobi, tijekom trudnoće i dojenja izložene su većem riziku od poremećaja uzrokovanih nedostatnim unosom joda.
– Zabrinjava podatak prema kojem čak 90 posto konzumenata nejodiranih soli smatra da je važna konzumacija jodirane soli, dakle, uopće nisu svjesni kako soli koje konzumiraju ne sadrže jod. Sve ovo upućuje na potrebu za informiranjem potrošača o sadržaju joda u pojedinim vrstama soli i o opasnostima koje uzrokuje deficit joda – ističe Andrea Gross-Bošković, ravnateljica HAH-a.
Nedostatan unos joda uzrokuje brojne funkcijske i razvojne poremećaje od kojih je najznačajnije zaostajanje u psihomotornom razvoju. Najosjetljivije skupine su trudnice, dojilje i mala djeca. U svjetskim razmjerima jodna deficijencija je najvažniji uzrok oštećenja mozga, upravo kod spomenutih skupina, te jedini uzrok oštećenja koje se može jednostavno prevenirati. Glavni izvori joda u hrani su morski plodovi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te jodirana sol. Upravo je jodiranje soli najčešće korištena metoda za kontrolu i eliminaciju poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda.
Hrvatska je u prošlosti bila područje s izrazitim nedostatkom joda uz pojavu kretenizma. Zbog prisutnosti blagog do umjerenog nedostatka joda, 1996. godine uvedena je zakonska obveza jodiranja soli, a kao rezultat Hrvatska je postigla dostatan unos joda, što su potvrdila i istraživanja provedena 2009. godine.
– Važno je napomenuti da, kako na svjetskoj, tako i na europskoj razini, postoje aktualne inicijative za smanjenje prekomjernog unosa soli zbog štetnog utjecaja na zdravlje. U RH ta je inicijativa definirana “Strateškim planom za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u RH 2015.-2019.” koji ima za cilj smanjiti unos soli na 9,3 g dnevno. Međutim, važno je istaknuti da ni tako smanjeni unos soli neće prouzročiti deficit unosa joda – objašnjava ravnateljica HAH-a.
Zavaravajući natpisi
– Distributeri i trgovci često manipuliraju činjenicama te namjerno izostave ili, pak, naglase ono što im je od komercijalnog značaja. Izjave poput “bez aluminija” ili “s manjim udjelom natrija” navode potrošače da misle kako obična, primjerice, Paška sol sadrži to što, primjerice, himalajska ne sadrži, a to uistinu nije točno. Podsjećam kako su jedno vrijeme proizvođači na ulju stavljali natpis “bez kolesterola” što je točno, ali je točna i činjenica da ulje ne može sadržavati kolesterol jer je biljnog podrijetla – govori nutricionistkinja Dragana Olujić.
Prema njezinim riječima, konzumacija bilo koje “moderne” soli, pa tako i himalajske, nije nikakav problem ukoliko će osoba ograničiti njen unos te prehranu obogatiti hranom koja je bogata jodom poput plodova mora, jaja, voća i povrća.
