ŠTO JE KAPILARNA VLAGA? Kada i zbog čega se javlja, kako se boriti protiv nje?
Kapilarna vlaga karakteristična je za stare objekte građene u vrijeme kada graditelji nisu znali za vodonepropusne materijale poput bitumena i sličnih. Također, stari su objekti često građeni bez temelja, izravno na tlu.
Kapilarna vlaga može se pojaviti i u novijim objektima, u kojima je kod gradnje postavljena hidroizolacija, piše specijalizirana stranica Damp-protection.com.
Budući da su osnovni građevinski materijali (cigla, kamen, mort, beton…) u većoj ili manjoj mjeri porozni, kroz njih, odnosno kroz mikrokapilare koje postoje u njihovoj strukturi, podiže se vlaga iz tla i postupno se uspinje prema gore.
“Krivac” za to je površinska napetost vode, koja se javlja uslijed polariziranosti molekula vode, a njezina izravna posljedica je kapilarni efekt. Uslijed kapilarnog efekta voda se «penje» kroz zid te krećući se, stvara dodatno elektromagnetsko polje u zidu, što pojačava kapilarno djelovanje.
Tada se radi o oštećenju, premoštenju ili dotrajalosti hidroizolacije.
Također, u slučaju poplava često u zidovima trajno ostaje kapilarna vlaga zbog premoštenja hidroizolacije.
Znakovi koji upućuju na kapilarnu vlagu:
– Raslojavanje, otpadanje i uništenje materijala (žbuke, betona, kamena)
– Pojava soli, nitrata i plijesni na površini
– Neugodan miris vlage u prostoru.
Prema specijaliziranoj stranici Damp-protection.com, pojava kapilarne vlage ima sljedeće psoljedice:
1. Raslojavanje i uništenje materijala
Vlaga se kreće kroz zidove na više, noseći sa sobom rastopljene soli i nitrate na njegovu površinu. Kada vlaga ispari i osuši se, soli ostaju i vrše kristalizaciju. S obzirom da su kristalizirajući naponi jedni od najjačih u prirodi, pritisak koji se tada stvara pravi velika oštećenja.
Voda koja je u zidu mijenja svoja agregatna stanja. Mraz zimi, a ljeti para koje se događaju i međusobno izmjenjuju u konstrukciji, za posljedicu imaju konstantno polagano razaranje konstrukcije tj. raslojavanje zida.
2. Neugodan miris vlage
Miris vlage u prostoru je zapravo miris ustajale i pokvarene vode u zidovima, koja evaporira iz zidova u prostor, sa sobom nosi bakterije i gljivice s kojima zasićuje prostor i povećava atmosfersku vlagu.
3. Zdravstveni rizik
Takvi prostori su neugodni za boravak i rad. Osobe sa respiratornim problemima nekad ni ne mogu boraviti u takvim uvjetima, neminovno nose zdravstveni rizik, najprije opada imunitet a zatim dolazi do razvoja alergijskih i imunoloških reakcija, pojave astme i drugih bolesti.
Najefikasnija borba protiv kapilarne vlage je – prevencija, tj. solidna gradnja, u skladu s pravilima građevinske struke. Ako je prilikom gradnje napravljen propust ili je riječ o starijoj građevini, izgrađenoj prije nego što su ljudi rasoplagali potrebnim znanjima i materijalima, onda ne preostaje ništa drugo nego pristupiti sanaciji.
Pri tome postoje dvije mogućnosti. Jedna je mehaničko presjecanje puta kapilarnoj vlagi injektiranjem specijalnih smjesa u temelje zgrade, a druga, mnogo jeftinija i jednostavnija, jest ugradnja uređaja koji djeluju na temelju elektroosmoze, odašilje pulsne valove u zidove te smanjuje površinsku napetost molekula vode odnosno mijenja smjer kretanja čestica vode prema negativno nabijenom tlu.
Radom sistema ujedno se sprečava ponovno dizanje vlage. Sistemi moraju biti trajno instalirani na objektu i o njima se treba voditi računa kako to elektronički uređaj zahtijeva.
Jedan od poznatijih uređaja na tržištu je PROsystem o kojem više možete doznati na ovom linku!
