ZNATE LI ISPRAVNO ŽVAKATI? Prije nego što odgovorite “Da!”, obratite pažnju na ovih nekoliko detalja

Većina ljudi ne posvećuje žvakanju puno pažnje, ali ono utječe na zdravlje. Način na koji žvačemo može utjecati na probavu, zube, pa čak i oblik lica. A jedno istraživanje pokazuje da žvakanje može uticati čak i na naš mozak.

Poznato je da bi idealna prehrana trebala uključivati i ovaj važan detalj – prije gutanja trebali bismo svaki zalogaj prožvakati 20 puta. “No, koliko bismo puta, zapravo, trebali prožvakati zalogaj ovisi o tome što jedemo”, kaže gastroenterolog dr. Nick Read, glavni medicinski savjetnik britanske dobrotvorne udruge The IBS Network, pišae magazin.hr.

“Obično ne gutamo dok nam se ne učini da to možemo napraviti – to je intuitivno”, dodao je.

Problem s modernom prehranom je u tome što su obroci sve mekaniji, zahvaljujući prerađenoj hrani, pa ne trebamo dugo žvakati. S druge strane, sirovo povrće i voće, kao i meso, zahtijevaju više žvakanja. Ako ovu hranu ne prožvačemo dovoljno, veći komadi mogu proći kroz probavni sustav, a da nisu u cijelosti apsorbirani.

U prosjeku, ljudi žvaču između 800 i 1.400 puta na dan.

Žvačite i povežite mozak i želudac

Žvakanjem se hrana usitnjava, odnosno povećava se površina na koju djeluju probavni enzimi, te se tako olakšava gutanje i probava.

Zanimljivo je da žvakanje šalje i poruke u mozak putem trigeminalnog živca. Mozak tada šalje signale natrag putem živca vagus (dugi živac koji je povezan s trbuhom). Na ovaj način želudac prima signal da može početi lučenje kiseline za hranu koja dolazi.

Žvakanje također potiče lučenje sline iz žlijezda slinovnica, slina se miješa s hranom, što olakšava probavu. Slina je također bitna za čišćenje usta kad jedemo.

Kad jedemo polako, naše je tijelo opuštenije, pa parasimpatički živčani sustav, koji stimulira probavu, radi svoj posao baš kako treba. Međutim, ako jedemo na brzinu, reagira simpatički živčani sustav, koji stvara stresno stanje u organizmu. Simpatički sustav alarmira cijelo tijelo, energija se preusmjerava na srce, mozak i mišiće, dok su funkcije parasimpatičkog živčanog sustava, poput probave, zaustavljene.

U praktičnom smislu, simpatički sustav sprečava lučenje želučane kiseline, usporava pražnjenje želuca i tako hrana ostaje u želucu duže, zbog čega se osjećamo pretjerano puni i bolesno.
Ovo može dovesti do bolnih grčeva u crijevima. Jedete li brzo i ne žvačete li dovoljno, progutat ćete i više zraka, što može uzrokovati nadutost i nelagodu.

Mijenjajte strane

Žvačete li uvijek hranu na istoj strani? Tijekom vremena to bi moglo otežati jedenje i uzrokovati bol.

“Većina ljudi ima omiljenu stranu na kojoj žvače”, kaže profesor Andrew Eder s londonskog University Collegea.

Zbog ove navike može doći do većeg trošenje zuba na jednoj strani, površina zuba postaje ravnija i manje funkcionalna.

Žvakanje na jednoj strani također može dovesti do nelagode u mišićima i čeljusnom zglobu na toj strani.

Normalno žvakanje također s vremenom troši zube. Procjenjuje se da godišnje izgubimo od 10 do 20 mikrona cakline kroz svakodnevno trošenje.